Post by elektroenergetika on Dec 27, 2006 13:37:47 GMT 1
• Šta oznacava termin energetska efikasnost?
Pojam energetska efikasnost se nacešce susrece u dva moguca znacenja, od kojih se jedno odnosi na ureðaje, a drugo na mere i ponašanja. Pod energetski efikasnim ureðajem smatramo onaj koji ima veliki stepen korisnog dejstva, tj. male gubitke prilikom transformacije jednog vida energije u drugi. Naprimer, ‘obicna’ sijalica veliki deo elektricne energije pretvara u toplotnu energiju, a samo mali u korisnu svetlosnu energiju, i u tom smislu ona (sijalica) predstavlja energetski neefikasan ureðaj. Kada je rec o merama pod energetskom efikasnošcu podrazumevamo mere koje se primenjuju u cilju smanjenja potrošnje energije. Bez obzira da li je rec o tehnološkim ili netehnickim merama ili o promenama u ponašanju sve mere podrazumevaju isti, ili cak i viši, stepen ostvarenog komfora i standarda.
• Kakav je uticaj korišcenja energije na našu okolinu?
Najveci deo energije, koji dobijamo, nastaje sagorevanjem fosilnih goriva (uglja, tecnih goriva, prirodnog gasa). Tom prilikom nastaju razni štetni gasovi (ugljen-dioksid, azotni i sumporni oksidi) koji odlaze u atmosferu, kao i tecni i cvrsti otpad koji se odlažu u odlagalištima u blizini energetskog objekta. Uticaji na životnu sredinu zavise od vrste proizvodnog energetskog objekta (klasicna termoelektrana, gasno turbinsko postrojenje, kombinovano gasno-parno postrojenje) i vrste goriva.
Svi uticaji na životnu sredinu mogu se podeliti na lokalne, regionalne i globalne. Lokalni uticaj jesu emisije leteceg pepela i caði, otpadne toplote i buka. Regionalni uticaj imaju emisije sumpornih i azotnih oksida, koji sa vlagom iz vazduha stvaraju kiseline, što je poznato pod nazivom 'kisle kiše'. Globalni uticaj ima emisija ugljen-dioksida i metana koja dovodi do efekta globalnog zagrevanja (efekat 'staklene bašte').
• Šta su fosilna goriva?
U fosilna goriva spadaju ugalj, nafta i prirodni gas. Ova goriva su nastala fosilizacijom uginulih biljaka i životinja pre više milona godina. Sagorevanjem ovih goriva hemijska energija koja je sadržana u njima se pretvara u toplotnu energiju. Ta toplotna energija se dalje koristi za zagrevanje vode (u toplanama) ili proizvodnju pare (u termoelektranama) ili se pretvara u mehanicki rad i pokrece naša prevozna sredstva i dr. Danas se najveci deo energije dobija sagorevanjem fosilnih goriva.
• Šta oznacava termin održivi razvoj?
Jedna od definicija održivog razvoja je: 'Razvoj koji u potpunosti zadovoljava potrebe današnjice, ali bez negativnih posledica na mogucnost buducih generacija da zadovoljavaju svoje potrebe'. Ovde se pre svega misli na takvo korišcenje energije i energetskih resursa koje nece ostaviti pogubne posledice na buducnost. Negativne posledice današnjeg razvoja se ogledaju u prekomernom zagaðenju planete i iscrpljivanju resursa fosilnih goriva. Održivi razvoj ima za cilj podizanje kvaliteta života kako nama tako i našoj deci i unucima.
• Šta je efekat staklene bašte?
Ovaj efekat se odnosi na prekomerno zagrevanje zemljine površine. Deo toplotnog zracenja, koje stiže do zemljine kore, odbija se u atmosferu i, umesto da ode u svemir, absorbuju ga neki gasovi u atmosferi i ponovno dozracuju na Zemlju. Na ovaj nacin se temperatura zemljine površine povišava. Gasovi koji najviše doprinose ovom fenomenu su ugljen-dioksid i metan. Ovaj efekat je delom koristan jer bi, da nije njega, temperatura Zemlje bila za oko 350C niža. Ali, prekomerno korišcenje fosilnih goriva dovodi do povecanja koncentracije navedenih gasova u atmosferi, i povecanog zagrevanja zemljine površine, odnosno do efekta 'staklene bašte' i klimatskih promena.
• Koje su posledice efekta globalnog zagrevanja?
Pojacani efekat staklene bašte, koji dovodi do fenomena globalnog zagrevanja zemljine površine, utice na porast nivoa mora (usled topljenja ledenih kapa na polovima) i globalno povecanje kolicine padavina. Promene se ogledaju u plavljenju i eroziji obala i priobalja; u poljoprivredi se menja kolicina i vrsta useva, s obzirom na klimatske fenomene; promene nastaju i u zalihama i kvalitetu pijace vode i sl.
• Koji su nacini smanjenja efekta staklene bašte?
Jedna od najznacajnijih mera, za smanjenje efekta staklene bašte i globalnog zagrevanja, je promena našeg ponašanja vezana za korišcenje energije. Znatno efikasnijim korišcenjem energije smanjujemo emisiju ugljen-dioksida u atmosferu. Takoðe, korišcenjem obnovljivih izvora energije, kao što su vetar, sunce i biomasa, proizvodimo energiju bez emisije ugljen dioksida i time znacajno redukujemo kolicinu gasova odgovornih za efekat staklene bašte.
• Šta su obnovljivi izvori energije?
Obnovljiva energija se dobija iz izvora energije koji se konitnualno obnavaljaju u toku jedne godine. Za razliku od fosilnih goriva, cije se zalihe iscrpljuju jer je brzina korišcenja neuporedivo veca od brzine nastajanja i za cije je obnavljanje potrebno više vekova, zalihe obnovljivih izvora se ne mogu istrošiti. Osnovni izvori obnovljive energije su sunce (solarna energija), vetar, voda u pokretu (reke, plima i oseka, morski talasi), toplota unutrašnjosti Zemlje (geotermalna energija u obliku tople vode ili pare, toplota stena) i biomase (drvo, organski otpad i razne biljke uljarice).
• Da li ljudi uopšte razmišljaju o poreklu energije koju koriste?
Stanovnici Zemlje su sve svesniji posledica koje donose neumereno i neracionalno korišcenje energije. U Evropskoj uniji i SAD postoji daleko izgraðenija svest, kod šire populacije, o potrebi za energetskom efikasnošcu i znacaju korišcenja obnovljivih izvora energije. Takoðe i njihovi zvanicni sajtovi i materijali daleko više pažnje posvecuju ovoj problematici, a veca su i ulaganja u energetsku efikasnost u svim oblastima. Naravno, njihova ekonomska moc je neuporedivo veca od naše te mogu razmišljati na drugaciji nacin. Manja ekonomska moc, meðutim, ne oslobaða nas obaveze da i mi razmišljamo i cinimo što možemo više po istim pitanjima.
Pa ipak, prema nekim statistickim analizama, o shvatanjima i navikama stanovnika EU, još uvek je moguce uraditi dosta, narocito u oblasti obrazovanja i poboljšanja informisanosti graðana. Graðani nisu dovoljno obavešteni o svim merama koje je potrebno sprovesti da bi se ostvarila znacajnije smanjenje potrošnje energije, naravno bez narušavanja komfora. Kada je rec o nama, jedna od uloga naše Agencije je i da doprinese unapreðenju informisanosti o tome kako danas koristimo energiju, i unapreðenju svesti o tome šta sve možemo uciniti po tom pitanju. Ponekad se radi o sasvim jednostavnim promenama navika, nekada o malim ili manjim ulaganjima koja nam se veoma brzo vracaju.
Pojam energetska efikasnost se nacešce susrece u dva moguca znacenja, od kojih se jedno odnosi na ureðaje, a drugo na mere i ponašanja. Pod energetski efikasnim ureðajem smatramo onaj koji ima veliki stepen korisnog dejstva, tj. male gubitke prilikom transformacije jednog vida energije u drugi. Naprimer, ‘obicna’ sijalica veliki deo elektricne energije pretvara u toplotnu energiju, a samo mali u korisnu svetlosnu energiju, i u tom smislu ona (sijalica) predstavlja energetski neefikasan ureðaj. Kada je rec o merama pod energetskom efikasnošcu podrazumevamo mere koje se primenjuju u cilju smanjenja potrošnje energije. Bez obzira da li je rec o tehnološkim ili netehnickim merama ili o promenama u ponašanju sve mere podrazumevaju isti, ili cak i viši, stepen ostvarenog komfora i standarda.
• Kakav je uticaj korišcenja energije na našu okolinu?
Najveci deo energije, koji dobijamo, nastaje sagorevanjem fosilnih goriva (uglja, tecnih goriva, prirodnog gasa). Tom prilikom nastaju razni štetni gasovi (ugljen-dioksid, azotni i sumporni oksidi) koji odlaze u atmosferu, kao i tecni i cvrsti otpad koji se odlažu u odlagalištima u blizini energetskog objekta. Uticaji na životnu sredinu zavise od vrste proizvodnog energetskog objekta (klasicna termoelektrana, gasno turbinsko postrojenje, kombinovano gasno-parno postrojenje) i vrste goriva.
Svi uticaji na životnu sredinu mogu se podeliti na lokalne, regionalne i globalne. Lokalni uticaj jesu emisije leteceg pepela i caði, otpadne toplote i buka. Regionalni uticaj imaju emisije sumpornih i azotnih oksida, koji sa vlagom iz vazduha stvaraju kiseline, što je poznato pod nazivom 'kisle kiše'. Globalni uticaj ima emisija ugljen-dioksida i metana koja dovodi do efekta globalnog zagrevanja (efekat 'staklene bašte').
• Šta su fosilna goriva?
U fosilna goriva spadaju ugalj, nafta i prirodni gas. Ova goriva su nastala fosilizacijom uginulih biljaka i životinja pre više milona godina. Sagorevanjem ovih goriva hemijska energija koja je sadržana u njima se pretvara u toplotnu energiju. Ta toplotna energija se dalje koristi za zagrevanje vode (u toplanama) ili proizvodnju pare (u termoelektranama) ili se pretvara u mehanicki rad i pokrece naša prevozna sredstva i dr. Danas se najveci deo energije dobija sagorevanjem fosilnih goriva.
• Šta oznacava termin održivi razvoj?
Jedna od definicija održivog razvoja je: 'Razvoj koji u potpunosti zadovoljava potrebe današnjice, ali bez negativnih posledica na mogucnost buducih generacija da zadovoljavaju svoje potrebe'. Ovde se pre svega misli na takvo korišcenje energije i energetskih resursa koje nece ostaviti pogubne posledice na buducnost. Negativne posledice današnjeg razvoja se ogledaju u prekomernom zagaðenju planete i iscrpljivanju resursa fosilnih goriva. Održivi razvoj ima za cilj podizanje kvaliteta života kako nama tako i našoj deci i unucima.
• Šta je efekat staklene bašte?
Ovaj efekat se odnosi na prekomerno zagrevanje zemljine površine. Deo toplotnog zracenja, koje stiže do zemljine kore, odbija se u atmosferu i, umesto da ode u svemir, absorbuju ga neki gasovi u atmosferi i ponovno dozracuju na Zemlju. Na ovaj nacin se temperatura zemljine površine povišava. Gasovi koji najviše doprinose ovom fenomenu su ugljen-dioksid i metan. Ovaj efekat je delom koristan jer bi, da nije njega, temperatura Zemlje bila za oko 350C niža. Ali, prekomerno korišcenje fosilnih goriva dovodi do povecanja koncentracije navedenih gasova u atmosferi, i povecanog zagrevanja zemljine površine, odnosno do efekta 'staklene bašte' i klimatskih promena.
• Koje su posledice efekta globalnog zagrevanja?
Pojacani efekat staklene bašte, koji dovodi do fenomena globalnog zagrevanja zemljine površine, utice na porast nivoa mora (usled topljenja ledenih kapa na polovima) i globalno povecanje kolicine padavina. Promene se ogledaju u plavljenju i eroziji obala i priobalja; u poljoprivredi se menja kolicina i vrsta useva, s obzirom na klimatske fenomene; promene nastaju i u zalihama i kvalitetu pijace vode i sl.
• Koji su nacini smanjenja efekta staklene bašte?
Jedna od najznacajnijih mera, za smanjenje efekta staklene bašte i globalnog zagrevanja, je promena našeg ponašanja vezana za korišcenje energije. Znatno efikasnijim korišcenjem energije smanjujemo emisiju ugljen-dioksida u atmosferu. Takoðe, korišcenjem obnovljivih izvora energije, kao što su vetar, sunce i biomasa, proizvodimo energiju bez emisije ugljen dioksida i time znacajno redukujemo kolicinu gasova odgovornih za efekat staklene bašte.
• Šta su obnovljivi izvori energije?
Obnovljiva energija se dobija iz izvora energije koji se konitnualno obnavaljaju u toku jedne godine. Za razliku od fosilnih goriva, cije se zalihe iscrpljuju jer je brzina korišcenja neuporedivo veca od brzine nastajanja i za cije je obnavljanje potrebno više vekova, zalihe obnovljivih izvora se ne mogu istrošiti. Osnovni izvori obnovljive energije su sunce (solarna energija), vetar, voda u pokretu (reke, plima i oseka, morski talasi), toplota unutrašnjosti Zemlje (geotermalna energija u obliku tople vode ili pare, toplota stena) i biomase (drvo, organski otpad i razne biljke uljarice).
• Da li ljudi uopšte razmišljaju o poreklu energije koju koriste?
Stanovnici Zemlje su sve svesniji posledica koje donose neumereno i neracionalno korišcenje energije. U Evropskoj uniji i SAD postoji daleko izgraðenija svest, kod šire populacije, o potrebi za energetskom efikasnošcu i znacaju korišcenja obnovljivih izvora energije. Takoðe i njihovi zvanicni sajtovi i materijali daleko više pažnje posvecuju ovoj problematici, a veca su i ulaganja u energetsku efikasnost u svim oblastima. Naravno, njihova ekonomska moc je neuporedivo veca od naše te mogu razmišljati na drugaciji nacin. Manja ekonomska moc, meðutim, ne oslobaða nas obaveze da i mi razmišljamo i cinimo što možemo više po istim pitanjima.
Pa ipak, prema nekim statistickim analizama, o shvatanjima i navikama stanovnika EU, još uvek je moguce uraditi dosta, narocito u oblasti obrazovanja i poboljšanja informisanosti graðana. Graðani nisu dovoljno obavešteni o svim merama koje je potrebno sprovesti da bi se ostvarila znacajnije smanjenje potrošnje energije, naravno bez narušavanja komfora. Kada je rec o nama, jedna od uloga naše Agencije je i da doprinese unapreðenju informisanosti o tome kako danas koristimo energiju, i unapreðenju svesti o tome šta sve možemo uciniti po tom pitanju. Ponekad se radi o sasvim jednostavnim promenama navika, nekada o malim ili manjim ulaganjima koja nam se veoma brzo vracaju.